opkik
mu logo
opkik

U ovom projektu su planirani slijedeći suradnici:

Grad Drniš

Adresa:
Grad Drniš,
Trg Kralja Tomislava 1 ,
22320 Drniš,
OIB: 38309740312

Grad Drniš se nalazi u središnjem dijelu Šibensko-kninske županije, te sa svojim naseljima obuhvaća površinu od 355 km2. U fizičkom smislu sastoji se od nekoliko mikroregija, različitih po svojim specifičnostima, od kojih bi se mogle izdvojiti: sam grad Drniš, Miljevački plato, nekadašnji rudarski kraj od Siverića, Tepljuha, Velušića do Trbounja (smješten u podnožju petropoljski kraj) zatim petropoljski kraj te jugozapadni dio (od Žitnića, Pakova Sela do Pokrovnika i Radonića).

Osnovni cilj i prioritet budućeg razvoja Grada Drniša je zadržavanje postojećih i privlačenje novih stanovnika. No, za realizaciju tog cilja potrebno je izgraditi potreban stambeni fond i druge javne građevine koje prate opće potrebe stanovnika i stanovanje.

Također je potrebno stvoriti uvjete za zapošljavanje, za podizanje kvalitete i standarda života i rada lokalnog stanovništva kao i potencijalnih ulagača, te revitalizaciju i daljnji razvoj gospodarstva. To je moguće razvijanjem prateće gospodarske infrastrukture - izgradnjom gospodarskih zona mješovite i radne namjene, opremljenih potrebnom infrastrukturom za smještaj i rad manjih i srednjih privatnih poduzeća. Grad Drniš stvara uvjete u svrhu poticanja razvoja gospodarstva te malog i srednjeg poduzetništva.
Uz pomoć Ministarstva poduzetništva i obrta, grade se poduzetničke zone za buduće poduzetnike te potiče njihov razvoj:

  • Poslovna zona "Radonić"
  • Poslovna zona "Drniš"
  • Poslovna zona "Pakovo Selo"
  • Poslovna zona "Brištani"
  • Poslovna zona "Siverić"

Sve važne detalje o svakoj od ovih poduzetničkih zona može se pročitati na web stranici grada: https://www.drnis.hr/gospodarstvo/gospodarstvo.

Općina Ervenik

Adresa:
Općina Ervenik,
Butiga br. 24,
22306 Ervenik,
pošta 22305 Kistanje,
OIB: 92918905402

Općina Ervenik je dio Dalmatinske zagore. Smještena je u sjevernom kopnenom dijelu Šibensko-kninske županije u sjevernom dijelu Dalmacije, na njezinom spoju sa Likom.
Okružena je Općinom Gračac i gradom Obrovac (na sjeveru), gradom Kninom na (na istoku) te Općinom Kistanje i gradom Skradinom (na jugu).
Zauzima površinu od 212,28 km2, što čini 7,1% teritorija Županije.
Općina Ervenik obuhvaća 5 statističkih naselja, i to: Ervenik, Mokro polje, Oton, Pađene i Radučić
Prema popisu iz 2001. broj stanovnika na području Općine Ervenik je iznosio 988, a prema popisu iz 2011. godine taj broj se povećao na 1204, a gustoća stanovanja 5,67 st/km2.
Domovinski rat na području općine Ervenik uzrokovao je velike materijalne štete, kao i gospodarsko-društvene promjene da je prostor proglašen područjem od posebne državne skrbi.
Područje nije demografski stabilizirano i moguće su, u budućnosti, znatnije izmjene broja stanovnika.
Prostor općine Ervenik, svojim prirodnim raznolikostima i bogatom krajobraznom osnovom, te istaknutim vrijednostima graditeljske baštine, može se svrstati u vrijedan prostor Republike Hrvatske uz primjenu daljnjih mjera zaštite i unapređivanje temeljnih vrijednosti.
Gotovo cijelim općinskim područjem teče rijeka Zrmanja. "Rađa" se na padinama Udbine i svojim tokom "odabire" Jadranski sliv. Promjenjive je naravi, pomalo tajnovita, jer gotovo svake godine na svom putovanju prema Novigradskom moru na jednom dijelu svoga puta "skriva se" i ponovo "rađa". Svojevrsan je brend i zaštitni znak Općine Ervenik, ali i drugih koje kroz svoje proputovanje "pozdravlja". Zovu je "ljepotica i zvir".
Ostali podaci o općini se mogu pogledati na web stranici:
http://www.ervenik.hr/o-opcini/opcenito/  

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša

Adresa:
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša,
Put Duilova 11; 
p.p. 288; 21000 Split
OIB: 90884993104

Sredinom druge polovice devetnaestog stoljeća, dalmatinsko poljodjelstvo, prvenstveno vinogradarstvo, dobiva značajne dimenzije pogotovo u izvoznim poslovima. Formirana poljodjelska administracija, stručna služba, začeci školstva i unaprijeđeno gospodarstvo stvaraju uvjete i postavljaju zahtjev da se za područje Dalmacije osnuje poljodjelska znanstvena institucija koja će se baviti znanstvenom problematikom razvoja poljodjelstva ovog područja. Uvidjevši opravdanost nastanka jedne takve institucije, Ministarstvo poljodjelstva u Beču je, svojim dekretom od 1. srpnja 1894. godine, ustanovilo C. K. KEMIČNO - GOSPODARSTVENU POKUŠAJNU POSTAJU U SPLITU. Postaja je 15. srpnja 1895. dobila svoj prvi Statut.

Postaja je bila smještena u prostorijama telegrafskog ureda u današnjoj Marmontovoj ulici, a godine 1898. posjedovala je biblioteku od 4.000 stručnih knjiga i primala pedeset časopisa.
Dana 8. listopada 1905. u sklopu Postaje osnovana je poljodjelska škola. Iste godine ustanova mijenja ime u C. K. POLJODJELSKA ŠKOLA I POKUŠALIŠTE U SPLITU. Za potrebe nove ustanove 1907. godine je u Splitu, u današnjoj Frankopanskoj ulici 11, podignuta velika trokatna zgrada.

Tako je, po zamisli i po pruženim uvjetima početkom prošlog stoljeća u Dalmaciji, stvorena moderna kompleksna znanstveno-istraživačka i obrazovna ustanova sposobna za izvršenje značajnog utjecaja na razvoj gospodarstva ovog područja. Uz analitički rad o kontroli kvalitete prehrambenih proizvoda, (prvenstveno vina i ulja) vodila se statistika o sastavu i kvaliteti vina. Eksperimentalni rad se odvijao u skladu s problemima i potrebama proizvodnje. To je razdoblje naglog propadanja vinograda od filoksere ali i vrlo intenzivne obnove dalmatinskih vinograda na američkim podlogama, što najbolje ilustrira činjenica da je samo u razdoblju od 1905. do 1910. godine podignuto oko 15.000 hektara vinograda. Upravo djelovanju ove ustanove pripada velika zasluga što je u relativno kratkom vremenu obavljena prva regeneracija vinograda u Dalmaciji.

U razdoblju između dva svjetska rata politička klima u Dalmaciji nije pogodovala razvoju ustanove. Ustanova je više puta mijenjala ime, a oduzeta joj je i novopodignuta zgrada u Frankopanskoj ulici. Unatoč teškoćama, pri ustanovi su, uz postojeći agrokemijsko-enološki odjel, osnovani: entomološki (1925), fitopatološki (1929), pedološki (1929) i agrobotanički (1930) odjeli. Kao zanimiljivost možemo spomenuti da je 1933. godine izgrađena posebna zgrada u kojoj je smješten laboratorij za istraživanje buhača.

Nakon drugog svjetskog rata ustanova se počinje sve više orijentirati na svoje osnovne zadaće, pa se pojačava stručnim i znanstvenim kadrom. U to vrijeme prihvaćena je činjenica da se jadransko područje, po svojim ekološkim obilježjima, bitno razlikuje od ostalih krajeva zemlje pa su i problemi poljodjelske proizvodnje specifični i zahtijevaju posebno izučavanje i rješavanje. Od 1962. godine problematika šumarstva jadranskog područja i melioracije šumskih površina na kršu potpada pod djelatnost ustanove.
Od 1964. godine ustanova nosi ime Institut za jadranske kulture i melioraciju krša. Iste godine na lokalitetu Duilovo - Split, izgrađena je nova poslovna zgrada. Time su laboratorijske i druge službe smještene na odgovarajućoj površini od 2500 m2.

Institut je na svom razvojnom putu u raznim formama i s raznim intenzitetom njegovao i obrazovnu djelatnost. Tako je, 11. studenog 1977. godine, između Instituta i fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu potpisan zajednički sporazum o osnivanju CENTRA ZA STUDIJE POLJOPRIVREDE MEDITERANA. U skladu sa sporazumom, u okviru Centra organiziran je poslijediplomski studij za magisterij iz vrtlarstva Mediterana u 1979/80 (22 polaznika) i poslijediplomski studij za magisterij iz voćarstva Mediterana 1980/82 (17 polaznika). Istodobno, Institut je organizirao znatan broj seminara i savjetovanja, te je i na taj način dao svoj obol u obrazovanju stručnih kadrova i u znanstveno-stručnom sagledavanju pojedinačne i opće problematike razvoja poljodjelstva ovog područja.

Institut danas djeluje kao javni znanstveni institut u državnom vlasništvu a njegova znanstvenoistraživačka djelatnost je izravno vezana za Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

Ostali podaci o Institutu se mogu pogledati na web stranici:
https://www.krs.hr/oinst/

Suradnici Grad Drniš i Općina Ervenik i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša će sudjelovati u aktivnostima:

  • upravljanja projektom
  • provedbe izgradnje i opremanja objekta
  • promidžbe i vidljivosti
  • zajedničkoj organizaciji informativnih radionica
  • analizi potražnje za uslugama inkubatora na širem području

Kapaciteti (stručni) suradnika za sudjelovanje u tim aktivnostima su veliki, Grad Drniš ima sličnu poduzetničku infrastrukturu i iskustvo u provedbi sličnih projekata. Općina Ervenik je susjedna općina koja će sa svojim ljudskim kapacitetima doprinijeti uspješnoj provedbi projekta i imati će društvene koristi od novog inkubatora u Kistanju. Institut za jadranske kulture i melioraciju kršaiz Splita sa svojom dugom tradicijom znanstvenog rada i sa svojim znanstvenicima će osigurati kvalitetnu i stručnu provedbu projekta.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Korisnik projekta